Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player


IV nedjelja kroz godinu

Blaženi...
(Mt 5, l-12a)

Molim za milost: da duh blaženstava prožima moj kršćanski život!

Isus, ugledavši mnoštvo, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. On progovori i stane ih naučavati: »Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko! Blago ožalošćenima: oni će se utješiti! Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju!


Onima koji su hodočastili u Svetu zemlju ostali su nezaboravni uspon na brdo blaženstava i proživljavanje Isusova govora koji je izrekao na tom brdu. Isus naviješta sreću i blaženstvo svakom čovjeku. To je drukčije od onoga što ovaj svijet nudi čovjeku da bi bio sretan. A tko ne želi sebi sreću? Tko ne bi htio biti sretan? Povijest je svakog čovjeka protkana njegovim traganjima za srećom. Poput suncokreta mi se okrećemo za srećom. Osam je blaženstava. Ona čine oktavu čije se note čudesno slažu u jedinstveni tonalitet. Gospodine, i ja te slijedim i spuštam se do tvojih nogu da bih čuo što mi to govoriš. Želim doživjeti tvoj govor koji još uvijek odjekuje. Svakom čovjeku želiš sreću, želiš blaženstvo. Tvoje riječi nisu površne i ne želiš nas zavesti lagodnim govorom. Pomozi mi da mogu razumjeti što mi poručuješ u svojim blaženstvima.


Prvo blaženstvo ne želi reći da su blaženi oni koji nemaju ništa. Isus ne želi njima povećati broj siromaha na zemlji. To je svijest da nas ništa zemaljsko i stvoreno ne može obogatiti niti usrećiti. Trebamo tragati za onim što nas jedino može učiniti blaženima, a to je kraljevstvo nebesko. Svijet je za »jedan broj premalen« da bi nas mogao usrećiti.
Drugo blaženstvo govori o tome da ima žalosti koje su predvorja radosti i utjehe. Žalost nad lošim životom, nad krivim i pogrješnim traganjima, nad egoizmom i sebeljubljem. Žalost nad prijevarama kojima sam drugima nanio zlo... To je žalost na čijem kraju već svjetluca radost novog života i susreta s Kristom.


Treće blaženstvo isključuje sektaštvo i tvrdoću srca. A nije neka mekušavost, nestalnost i sladunjavost. Krotak je onaj koji je blag. To je jedan od putova kojim se slijedi Isusa. On je Učitelj. On je krotak: »Učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca.« Ništa nije nametnuo, ni nad kim nije vladao niti kraljevao.


Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi! Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe! Blago čistima srcem: oni će Boga gledati!
Znamo što su glad za kruhom i žeđa za vodom. To smo svi iskusili. Nije riječ samo o pravdi za sebe samoga kojom bih mogao drugoga oštetiti nego i o pravdi za druge. Ovo nas blaženstvo upućuje da tražimo volju Božju. To treba biti naša glad i naša žeđa. Isus je rekao: »Ako je tko žedan, neka dođe k meni! Neka pije.«
Milosrdan preuzima na sebe bol svijeta. On supati. Milosrđe prema bližnjemu nas oslobađa. Oslobađa nas mržnje koja nas snažno zatvara u osvetu. Cijela Biblija hvali milosrđe jer je Otkupljenje, srce Biblije, misterij Božjeg milosrđa. Milosrđe je na vrhu savršenstva. »Budite milosrdni kao što je milosrdan Otac vaš nebeski«, kaže Isus. To je savršenstvo na koje smo također pozvani.


Čistoća srca je jednostavnost. čisto srce, čiste oči, čisti pogled, to je odsjaj božanskog u čovjeku. Čistoća srca je sloboda srca, njegova plemenitost koja ga čini otvorenim. Mod svakomu pogledati u oči znak je čistoće srca. To je pogled djeteta u čijim se očima odražavaju čistoća srca i ljepota duše. Cisto srce znak je milosti, jasnoće, povezanosti s Bogom.
Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati! Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko! Blago vama kad vas — zbog mene — pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas! Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima!


Mirotvorci ostvaruju mir i tvore mir. Isus ne veli: blago borcima za mir, nego blago onima koji stvaraju oko sebe mir. Mir nije pravedan ako je iznuđen i nametnut. On može biti ponuđen, darovan i kao takav i prihvaćen. To ne znači stvoriti nekakav svoj mir u kojemu me nitko ne smije uznemiravati. Mirotvorac je angažiran i zainteresiran. Mir je uvijek rezultat hrabre odluke.
Prvo je blaženstvo temelj svim blaženstvima, a ovo je kruna svih blaženstava. Želi li Isus reći da je progonstvo dio našeg života? To znači da Isusov sljedbenik dijeli sudbinu svojega Učitelja. »Ako vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio prije vas!« Iskustvo ovoga blaženstva najsnažnije su imali mučenici i svi oni koji su hrabro svjedočili u teškim uvjetima progonstva za Isusa i kraljevstvo nebesko. U duhu toga blaženstva kršćani smjelo stoje pred sudištima ovoga svijeta i svjedoče za Istinu, pravdu i ljubav. To je svijest da sam na Isusovoj strani i to daje radost kad znam da sam zbog Isusa trpio, bio prognan, oklevetan...


Gospodine, hvala ti na ovim riječima. Neobičan je ovaj tvoj govor! Ne nalazim oko sebe ništa što bi me poticalo da ga živim. Priznajem, tako su daleko ove riječi od mojeg stila života. Pomozi da ih prihvatim i živim, hrabro i iskreno.

Mirko Nikolić

Krist proglasi zakonik nebeskog kraljevstva

Mt 5, 1-12a

Kada se okupilo veliko mnoštvo, Gospodin uzlazi na goru i uči. Uzdiže se na vrh Očeva dostojanstva i odatle određuje zapovijedi nebeskog života. Ne bi nam mogao pružiti pouke o vječnome životu da on sam nije ukorijenjen u vječnosti. "Otvori usta i počne naučavati" Sigurno bi bilo lakše reći jednostavno "progovori", ali jer je on bio utvrđen u slavi Očeva dostojanstva i govorio riječi života vječnoga, odmah se vidi kako je njegov ljudski glas bio poslušan poticaju Duha koji je govorio.


"Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!" Gospodin je svojim primjerom pokazao kako ne valja tražiti slave u ljudskome častohleplju kada je rekao sotoni:"Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i njemu jedini služit" Budući da je po prorocima bio nagovijestio ponizan narod koji će se bojati njegove riječi, počelo je prave sreće postavio u poniznost duha. Zato moramo težiti skromnim stvarima osjećajući se da smo ljudi: određeni za posjedovanje nebeskoga kraljevstva, ali i svjesni bijedna siromaštva svojega podrijetla kojim smo prošli prije nego smo postigli pun oblik svojega tijela. Božjom smo pomoći napredovali do toga da možemo osjećati, gledati, prosuđivati i djelovati.
Neka nitko ne misli da ima što svojega, nešto posve vlastito, nego nam sve dariva isti Otac, od početka našega postojanja sve dok budemo u stanju uživati njegove darove. I mi, dakle, prema primjeru onoga najboljega Oca koji nam je sve dao, moramo se natjecati s dobrotom koju je on na nas izlio te biti dobri prema svima i sve držati zajedničko svima, a ne dati se pokvariti oholom raskoši svijeta ni pohlepom za bogatstvom ni slavoljubljem prema taštini, nego ostati podložni Bogu.


Sv. Hilarije

 

Bog nas voli

Blaženi su svi oni koji se ne uzdaju
samo u sebe, već vjeruju u Boga.
Oni će saznati  kako On pomaže.

Blaženi su svi oni  koji ožalošćenom brišu suze,
zauzimaju se za prevarenoga,  pomažu prebijenom,
opraštaju krivcu.

Blaženi su svi koji ne misle
na vlastitu korist i nemaju zlih primisli.

Blaženi su, jer će saznati  kako voli Bog.

Eleonore Beck


Biti pravedan jedan spram drugog

Isus kaže:
Blago gladnima i žednima pravednosti:
oni će se nasititi (Mt 5,6)
Bože, veoma nam je važno da nas se pravedno ocjenjuje
i da s nama pravedno postupa.
Ništa nas ne može dublje povrijediti  nego nepravednost.
Jesmo li i mi uvijek  pravedni spram drugih?
Bože, ti od nas čak očekuješ glad i žeđ za pravednošću?
Daruj mi svakodnevno  strast za pravdom.
Daj nam da manje govorimo  o ljubavi,
ali zato budemo pravedniji jedan spram drugoga.
Amen

Obećanje sreće

Isus kaže: Radovati se smiju svi, danas i svagda, koji su siromašni - u duhu, jer njima pripada kraljevstvo nebesko (Mt 5,3). Bože prve riječi propovijedi obećanje su sreće. Isus ne obećava nebo na zemlji; oli on govori o radosti što nam je nitko više neće moći uzeti. Mi moramo samo jedno, kaže Isus, biti siromašni - u duhu, to znači živjeti skromnije i biti siromašni pred Bogom: ne razmetati se svojim uspjesima, ne uobraziti sebi svoja dobra djela, priznati svoju potrebitost. Bože, mi smo ovisni o tebi. Samo u tebi nalazimo trajnu sigurnost i trajnu radost. Amen
(Theo Schmidtkonz)

Poniznost

Tko služi Bogu u čovjeku i iz vlastitih uvjerenja živi ponizno pridonoseći svim svojim snagama sreći i dobrobiti svojih bližnjih, taj nije samo uzvišen u Bogu, već nalazi sama sebe i istinsku slobodu, jer je usrećivanjem drugih spoznao zadatak i vrijednost vlastita života i u tome našao smisao i ispunjenje.

Ljudi koji daju da ih pokreće Bog i njegova ljubav i koji smognu hrabrost da mu služe, to su Božji nalasci - rijetki i skupocjeni poput dragulja: upravo neprocijenjene vrijednosti. Oni su poruke iz jednog ljepšeg svijeta, Božji talismani, donosioci sreće s neba koji poklanjaju ljubav zato što su ( u svom djelovanju) sretni. Njihovo držanje u riječi i djelu postaje molitvenim tepihom na kome potlačeni smiju klečati i spoznati da zemlja i nebo sačinjavaju jednu cjelinu. ( Luise Meuser)

 

Blago onima koji su čista uvjerenja

Granice svijeta su u meni, a ne negdje u svemiru. Ja živim u razdoru podvojene svijesti između ovaga i onoga svijeta, jučer i sutra. Postoje trenuci u mom životu kada bih poželjela biti lađa, kako bih sebe i svoje terete odnijela kamo god želim.

htjela bih biti oslobođena svojih vlastitih prisila, htjela bih biti oslobođena vezanosti svijeta, htjela bih vjerovati u ono dobro u ljudima, htjela bih poklanjati hrabrost i nadu!

htjela bih pobjeći iz tamnice svojih granica i dati životu drugi pravac.

Nemoj se predati, kažeš ti, tvoje granice su moje mogućnosti da s tobom ponovno otkrijem život; jer blaženi oni što stvaraju prostor za druge, makar oni sami imaju svoje granice.

Znam, sa svim svojim slabostima posve sam zaštićena u tvojim rukama
( Gertrud Uokotter)

 

 



 

 

 

 
 
Untitled Document